Kao i mnoga događanja tijekom 2020. godine, ovogodišnji 12. simpozij Hrvatskog Cochranea održan je virtualno, u utorak 3. stuenoga. Prije godinu dana prvotno je bio planiran za lipanj i gotovo vizionarski bio posvećen javnomu zdravstvu pa su se teme u vezi s pandemijom bolesti Covid-19 prigodno uklopile u program.

Unatoč tomu što se nismo susreli uživo, bilo je zadovoljstvo ugostiti drage Cochrane prijatelje, glavnu urednicu Cochraneove knjižnice Karlu Soarez Weiser i voditelja nordijskoga Cochrane centra iz Danske Karstena Juhla Jorgensena. Bila je to prilika da iz prve ruke čujemo o tome kako Cochrane otpočetka odgovara na izazove pandemije, regrutirajući sve svoje resurse, ljudske potencijale i tehnološka postignuća u donošenju brzih pouzdanih odgovora na goruća pitanja s ciljem boljega razumijevanja metoda sprječavanja virusa, nošenja s pandemijom i razumijevanja tijeka bolesti i učinkovitosti dostupnih pristupa u liječenju. To radi i dalje, jer su svi Cochraneovi sustavni pregledi u vezi s Covidom-19 zapravo tzv. living systematic reviews, što znači da se njihova saznanja stalno nadopunjuju novim dokazima kako ona postaju dostupna. Povrh toga, Cochrane je izašao u susret svim dionicima zdravstvenoga sustava i svoje sustavne preglede, specijalne kolekcije, sažetke i Cochraneove kliničke odgovore učinio besplatno dostupnima javnosti.

Svojim sjajnim izlaganjima i radionicom na kraju simpozija, Karsten je podijelio s nazočnima svoja znanja i iskustva u istraživanju potreba i opravdanosti testova probira, o suradnji s donositeljima odluka u zdravstvu u kreiranju i savjetovanju javno-zdravstvenih politika usmjerenih k razvoju, isplativosti i učinkovitosti, a time i održivosti zdravstvenoga sustava. Karsten nas je dodatno, kao u kakvoj detektivskoj igri, proveo kroz sve zakutke obnovljena sustavnoga pregleda o probiru mamografijom, ukazao na tragove koje valja gotovo forenzički ispitati i o kojima treba misliti, pokazao da u „hard core“ metodologiji ima mjesta zabavi, igri, ali i otkrio kolika je vrijednost toga na konačan ishod, a to je dobrobit ljudi.

Simpozij su svojim sudjelovanjem obogatile i predstavnice epidemiološke struke, koje su nam se u ovim izazovnim vremenima, unatoč brojnim obvezama u borbi s virusom, ipak pridružile i u svojim zanimljivim prezentacijama govorile o aktualnim temama, kao što su korištenja dokaza u planiranju javno-zdravstvenih mjera i nacionalnih programa, o istinama i zabludama s kojima se susreću u svome radu u vezi s MoPaRu cjepivom i cijepljenju djece općenito, Cochraneovim dokazima o javno-zdravstvenim intervencijama, ali i o novim zaraznim bolestima 21. stoljeća.

Zahvalni smo prim. dr. sc. Ivani Pavić Šimetin, zamjenici ravnatelja Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. sc. Željki Karin, ravnateljici Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, doc. dr. sc. prim. Radenki Šamija, neuropedijatrici iz KBC-a Split, dr. Milki Brzović, dr. sc. Ivani Marasović Sušnjara i doc. prim. dr. sc. Anamariji Jurčev Savičević s Nastavnoga zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije što su našle vremena i podijelile s nama svoja svakodnevna iskustva rada u javnom zdravstvu, napose sada u vrijeme pandemije.

Hvala i kolegicama sa Katedre za javno zdravstvo, jer su svojim sudjelovanjem također pridonijele raznovrsnosti tema; doc. dr. sc. Iris Jerončić, pročelnica Katedre, potaknula je raspravu na okruglomu stolu o prekomjernom unosu alkohola među hrvatskim građanima, napose mladima, a izv. prof.  dr. sc. Ivana Kolčić govorila je o dostupnim dokazima o korisnim učincima zdrave prehrane i zdravoga načina života te o tzv. lifestyle medicini.

U dijelu rezerviranom za poster prezentacije, predstavljeni su rezultati pet zanimljivih istraživanja. Diana Aranza, mag. med. techn. predstavila je rezultate ispitivanja sposobnosti srednjoškolskih učenika da kritički prosuđuju tvrdnje o zdravlju (engl. Testing high school students’ ability to assess health claims using the CLAIM Evaluation Tools Database – a cross-sectional study), kao i rezultate kvalitativnoga istraživanja o iskustvima nastavnika osnovnih škola o podučavanju o zdravlju (engl. Experiences and perceptions of primary-school teachers involved in health education, a qualitative study). Jelena Šuto, dr.med. predstavila je rezultate analize lingvističkih značajki laičkih i znanstvenih sažetaka Cochraneovih sustavnih pregleda iz područja onkologije (engl. Linguistic analysis of Cochrane systematic reviews of oncology interventions Plain language summaries: cross sectional study), istraživanja koje je provedeno u sklopu HRZZ-ova projekta pod nazivom Profesionalizam u zdravstvu: odlučivanje u praksi i znanosti – ProDem. Aleksandra Banić, dipl. oec. je predstavila rezultate istraživanja koje je imalo za cilj ispitati koliko su Cochraneovi laički sažetci čitljivi, razumljivi i nedvosmisleni čitateljima laicima (engl. Readability, linguistic characteristics and conclusiveness of Cochrane plain language summaries: a cross-sectional study). Marijana Radić Vuleta, dr.med.dent. predstavila je rezultate pilot projekta o nadziranom četkanju u vrtićima i osnovnim školama koji je u organizaciji Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske proveden na području Zagreba tijekom 2018/2019 ( engl. Oral health education: Interdisciplinary approach). Marija Šimundić Munitić, dr.med.dent. je predstavila rezultate istraživanja o stavovima I znanjima doktora dentalne medicine o korištenju antibiotika u odnosu na dostupne kliničke smjernice (engl. Prescription od systemic antibiotics in endodontics in relation to guidelines' recommendations: a national survey of dentists attitudes and knowledge). 

Okrugli stol se bavio pitanjem kako uspješno implementirati dokaze iz područja javnoga zdravstva, što je kolegica Shelly Pranić lijepo nazvala - pitanjem za milijun dolara. No, ono u čemu su svi sudionici suglasni jest to da svaka implementacija dokaza iz područja javnoga zdravstva zahtijeva dobro prilagođavanje okružju u kojemu se primjenjuje. Nužno je, zaključeno je, pažljivo osluškivati potrebe u zajednici, balansirati provedivost neke intervencije, njenu isplativost i domet mogućih korisnih učinaka. Iskustvo je to, prema riječima Karle Soarez Weiser, koje nas unatoč svem znanju i svim dokazima koje imamo, upravo čini  - poniznima.  

Zahvalni smo i prodekanici za znanost Medicinskoga fakulteta u Splitu, prof. dr. sc. Katarini Vukojević na toplim i optimističnim riječima kojima je pozdravila okupljene na početku simpozija i iskazala duboko razumijevanje vrijednosti Cochraneova rada, kao i podršku našemu centru.

Angažiranost publike i brojka od 177 prijavljenih sudionika, govore u prilog tomu da su ove raznovrsne teme, od nacionalnih programa testova probira, cijepljenja, zdrave prehrane, primjene znanstvenih dokaza u kreiranju javno-zdravstvenih politika, posebno u situacijama poput Covida-19, izuzetno zanimljive široj društvenoj zajednici. Povratne informacije sudionika mahom su pozitivne, a naglašena je i potreba za što više virtualnih znanstvenih evenata

Snimka simpozija uskoro će biti dostupna na našim mrežnim stranicama.

Doc. dr. sc. Tina Poklepović Peričić

Suvoditeljica Hrvatskoga Cochranea