Održan 18. Hrvatski Cochrane simpozij!

U petak, 18. rujna 2026. godine, održan je 18. Hrvatski Cochrane simpozij na Medicinskom fakultetu u Splitu. Tema ovogodišnjeg simpozija bila je „Zdravlje majke i djece: u moru informacija – kome vjerovati?“. 

Simpozij je otvorila dekanica Medicinskog fakulteta u Splitu, prof. dr.sc. Renata Pecotić, koja je pozdravila sve prisutne i istaknula ulogu Cochranea u promicanju medicine utemeljene na dokazima.

Sudionicima skupa prigodnim su se riječima obratili i doc. dr. sc. Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije te izv. prof. dr. sc. Ana Ćurković, v. d. prodekanice za znanost Fakulteta zdravstvenih znanosti Sveučilišta u Splitu. U ime uprave KBC-a Split i Klinike za ženske bolesti i porode pozdravnu je riječ uputio prof. dr. sc. Marko Vulić, a u ime udruge RODA dr. med. Maja Ilijanić Samošćanec.

Glavna gošća simpozija, Emma Sinervo, dr. med., s Karolinskog instituta u Švedskoj i suvoditeljica Cochraneove tematske skupine za zdravlje majki, novorođenčadi i djece, govorila je o ulozi Cochranea u stvaranju pouzdanih dokaza. Naime, osim izrade sustavnih pregleda, Cochrane podržava i razvoj drugih oblika sinteza dokaza, poput mapa nedostataka u dokazima, tzv. evidence gap maps, kao i u sustvanih pregleda koji se ažuriraju novim informacijama kako one postaju dostupne, tzv. living reviews. Također, kontinuirano razvija metodologiju i ulaže u jačanje kapaciteta svojih članova, potiče definiranje istraživačkih prioriteta te osigurava snažnu podršku za razvoj kliničkih smjernica. Prilagođavajući se novom ekosustavu dokaza i napretcima u tehnologiji, Cochrane se i mijenja, ali zadržava svoju metodološku strogost. Sinervo je također podsjetila da je napredak u zdravlju majki i djece izazov za sve zemlje. Istaknula je važnost mutlidisciplinarnog pristupa i suradnje među različitim zajednicama, kao i prednosti prilagodbe smjernica lokalnom kontekstu i prijenosa znanja u primjeni dokaza u praksi te zaključila da pouzdane odluke u zdravstvu počivaju na snažnim metodama, transparentnosti i zajedničkoj odgovornosti. 

Prof. emeritus Žarko Alfirević sa Sveučilišta u Liverpoolu, dugogodišnji urednik Cochraneove knjižnice, govorio je o važnosti procjene vjerodostojnosti znanstvenih radova. Istaknuo je da formalna procjena kvalitete i oslanjanje na istraživanja koja zadovoljavaju unaprijed definirane, jasne i stroge kriterije mogu značajno utjecati na zaključke Cochraneovih sustavnih pregleda i odluke u kliničkoj praksi, kao i usmjeriti buduća istraživanja.

O prevenciji debljine u djece govorila je Helena Križan, voditeljica Odsjeka za praćenje i analizu odrednica tjelesnog zdravlja u Službi za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Istaknula je da je debljina u dječjoj dobi ozbiljan javnozdravstveni problem koji zahtijeva rješenja utemeljena na znanstvenim dokazima. Pritom je važno uzeti u obzir složenost njezinih odrednica te djelovati multisektorski i na više razina, što treba imati na umu i pri tumačenju sustavnih pregleda o učinkovitosti preventivnih intervencija.

O važnoj ulozi primalja u pružanju kontinuirane skrbi ženama u Hrvatskoj govorila je Magdalena Kurbanović, potpredsjednica Hrvatske komore primalja te viša predavačica i znanstvenica na Katedri za primaljstvo Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci. Kontinuirana primaljska skrb, u kojoj žena tijekom trudnoće, poroda i ranog babinja prima skrb od iste primalje ili manjeg tima primalja, jedan je od najbolje istraženih modela perinatalne skrbi. Ažurirani Cochraneov sustavni pregled pokazuje da žene uključene u ovaj model imaju veću vjerojatnost spontanog vaginalnog poroda, a manju vjerojatnost carskog reza, instrumentalnog dovršenja poroda i epiziotomije te češće navode pozitivno iskustvo skrbi. U hrvatskom kontekstu, u kojem je skrb tijekom trudnoće, poroda i poslijeporođajnog razdoblja još uvijek fragmentirana, ovi nalazi otvaraju važno pitanje: ako imamo dokaze o koristima kontinuirane primaljske skrbi, kako ih pretočiti u organizaciju zdravstvene skrbi i svakodnevnu kliničku praksu?

Antenatalne i intrapartalne kliničke smjernice Federacije Bosne i Hercegovine predstavila je izv. prof. dr. sc. Tatjana Barišić, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i voditeljica rodilišta Klinike za ginekologiju i porodništvo SKB-a Mostar, koja je predvodila njihovu izradu. Istaknula je da njihova primjena može pridonijeti smanjenju morbiditeta i mortaliteta majki i novorođenčadi, jačanju povjerenja u zdravstveni sustav te osiguravanju jednakih, sigurnih i kvalitetnih zdravstvenih usluga. Smjernice donose preporuke za dijagnostiku, liječenje i praćenje pacijenata, od planiranja obitelji i prenatalne skrbi do poroda i poslijeporođajnog razdoblja, a njihova učinkovita primjena zahtijeva kontinuirano praćenje, edukaciju i institucionalnu podršku.

Izv.prof.dr.sc. Irena Zakarija-Grković, voditeljica Hrvatskog Cochranea i dugogodišnja zagovornica dojenja, predstavila je rezultate ažuriranog Cochraneova sustavnog pregleda, objavljenog u listopadu 2025., o učinku kontakta koža na kožu nakon poroda na zdravlje majke i djeteta. Pregled je obuhvatio 69 istraživanja s ukupno 7290 parova majka–dijete, uglavnom iz zemalja s visokim i umjerenim primanjima. Rezultati pokazuju da rani kontakt koža na kožu povećava vjerojatnost isključivog dojenja tijekom prvih šest mjeseci. Novorođenčad koja su ostvarila takav kontakt lakše su održavala tjelesnu temperaturu i razinu šećera u krvi te imala stabilniji rad srca i disanje. Nisu pronađene značajne razlike u vremenu do poroda posteljice ni u količini izgubljene krvi, no na te rezultate mogu utjecati mali broj istraživanja i razlike u načinu mjerenja ishoda. Profesorica Zakarija-Grković je zaključila da je ne-etično odvajati majku i djecu nakon poroda, kada za to ne postoji medicinska indikacija.

Majčino mlijeko je najbolja zaštita prijevremeno rođene djece od nekrotizirajućeg enterokolitisa (NEC), zaključak je predavanja dr.sc. Anite Pavičić Bošnjak, specijalistice neonatologije iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb. Naime, u djece rođenih prije 32. tjedna trudnoće ono smanjuje rizik od NEC-a za oko 50% u odnosu na dojenačku formulu (adaptirano kravlje mlijeko). Kada majka ne može dojiti ili nema dovoljno mlijeka, darovano humano mlijeko je najbolja zamjena. Rezultati su to Cochraneova sustavnog pregleda o prevenciji nekrotizirajućeg enterokolitisa, teške upalne bolesti koja se razvija naglo i oštećuje crijevnu sluznicu nedonošćeta. NEC se smatra jednim od vodećih uzroka obolijevanja nedonoščadi, osobito one s vrlo niskom porođajnom težinom, sa stopom smrtnosti od 20% do 30%. Probiotici također mogu smanjiti rizik, ali još nije poznato koji su najučinkovitiji i u kojoj dozi, dok ostale mjere, poput prebiotika ili sporijeg uvođenja i povećanja obroka, malo ili nimalo pomažu u sprječavanju bolesti.

Kliničke smjernice predstavljaju budućnost medicine utemeljene na dokazima, istaknula je izv.prof.dr.sc. Tina Poklepović Peričić. Riječ je o sustavno izrađenim preporukama koje zdravstvenim djelatnicima i pacijentima pomažu u donošenju odluka o odgovarajućoj skrbi. Metodologija GRADE omogućuje struktiriranu i transparentnu procjenu pouzdanosti dokaza i snage preporuka, uzimajući u obzir koristi i moguće štetne učinke, vrijednosti i preferencije pacijenata te raspoložive resurse. Pritom je važno osigurati ravnopravno sudjelovanje pacijenata i zdravstvenih djelatnika. GRADE-ADOLOPMENT, napose u hrvatskom kontekstu, predstavlja pragmatičan pristup izradi preporuka, pri čemu se postojeće preporuke mogu preuzeti ili prilagoditi potrebama specifičnoga zdravstvenog sustava, dok se nove izrađuju ondje gdje je to doista potrebno, odnosno kada ne postoje dostupne preporuke. Takav pristup omogućuje učinkovitije korištenje vremena i resursa te smanjuje nepotrebno udvostručavanje smjernica. Profesorica Poklepović Peričić je ukazala na smjernice temeljene na Cochraneovim sustavim pregledima i zaključila da su Cochraneovi pregledi, zahvaljujući svojoj metodološkoj kvaliteti, temelj brojnih smjernica Svjetske zdravstvene organizacije i drugih relevantnih insitutcija.

I ove je godine održan tradicionalni i vrlo posjećen „poster walk“. U stanci za ručak devet autora prihvaćenih postera predstavilo je svoje radove sudionicima simpozija. Za najbolji poster znanstveni je odbor odabrao rad „Navigating Uncertainty in Medicine Use During Breastfeeding: A Cross-Sectional Survey of Croatian Healthcare Professionals“, autorica Maje Ilijanić Samošćanec, Ane Havidić i Mateje Miletić, a prvoj autorici uručen je prigodan dar.

Nakon ručka održan je tradicionalni okrugli stol, koji su moderirale prim. dr. sc. Marija Čatipović i izv. prof. dr. sc. Irena Zakarija-Grković. Razgovaralo se o mogućnostima primjene sustavnih pregleda i kliničkih smjernica u svakodnevnoj praksi te o preprekama na tom putu. Otvorena rasprava s predavačima bila je vrlo živahna i poticajna, a jedna je sudionica svoje dojmove sažela riječima: „Predavači su bili izvrsni, a teme izrazito korisne, poučne i inspirativne.“

Nakon službenog završetka simpozija Emma Sinervo i Žarko Alfirević održali su metodološku radionicu o uporabi alata INSPECT-SR za procjenu pouzdanosti znanstvenih dokaza. Unatoč kasnom satu, radionica je privukla velik interes, a dvadesetak sudionika na praktičnim je primjerima učilo prepoznati nepouzdane znanstvene podatke i istraživanja.

Zahvaljujemo domaćinu 18. Hrvatskog Cochrane simpozija, Medicinskom fakultetu u Splitu, kao i sponzorima, Splitsko-dalmatinskoj županiji i Radiju Sunce, na podršci u organizaciji i promociji ovogodišnjeg simpozija.

Posebno zahvaljujemo članovima Organizacijskog odbora, Žarku Alfireviću, Mariji Čatipović, Željki Draušnik, Magdaleni Kurbanović, Maji Lang-Morović, Branki Mrziž Jagatić, Aniti Pavičić Bošnjak, Shelly Pranić, Ani Vidović Roguljić, Ireni Zakarija-Grković i Ivani Zanze, koji su nesebično izdvojili svoje vrijeme kako bi ovaj simpozij bio uspješno održan. Hvala i našim vrijednim studentima medicine, Dori Bralić i Anti Pušiću, na pomoći tijekom simpozija.

Vidimo se ponovno u Splitu za dvije godine!