7. Hrvatski Cochrane simpozij na temu Izrada i provedba kliničkih smjernica je održan 11. svibnja 2015. godine na Medicinskom fakultetu u Splitu. Na simpoziju su predstavljene aktualne spoznaje o metodologiji izrade smjernica i nadzoru njihove provedbe.
Nakon pozdravnog govora prof. dr. sc. Dragana Ljutića, dekana Medicinskog fakulteta u Splitu, prisutnima je dobrodošlicu zaželjela i suvoditeljica Hrvatskog Cochranea dr. sc. Irena Zakarija-Grković.
Prof. Peter Tugwell iz Kanadskog Cochranea, naš vjerni predavač koji je i pomogao u uspostavi Hrvatskog Cochranea, govorio je o ocjeni kvalitete u kliničkim smjernicama. Prof. Tugwell je naglasio da osobe koje koriste kliničke smjernice izvlače zaključke o snazi preporuka, bilo implicitno ili eksplicitno. Sustavan i eksplicitan pristup prosuđivanju može pomoći u sprječavanju pogreški, olakšati kritičko procjenjivanja prosudbi, te poboljšati prenošenje ovakvih informacija. Od 1970-ih godina sve više organizacija koristi različite sustave za ocjenjivanje kvalitete (razine) dokaza i snage preporuka. Nažalost, prema Tugwellu, različite organizacije koriste različite sustave za ocjenjivanje dokaza i preporuka što je zbunjujuće i otežava učinkovitu komunikaciju. Svjetska zdravstvena organizacije i preko 50 drugih organizacija su usvojili GRADE sustav koji bi se danas trebao univerzalno koristiti za ocjenu kvalitete dokaza i preporuka.
Dr. Nichole Taske, viša tehnička savjetnica u Centru za kliničku praksu Nacionalnoga instituta za izvrsnost zdravstvene zaštite (engl. National Institute for Health and Care Excellence – NICE), govorila je o razvoju kliničkih smjernica iz britanske perspektive. NICE smjernice donose preporuke utemeljene na dokazima za širok raspon tema, od sprječavanja i upravljanja određenim uvjetima, poboljšanja zdravlja i upravljanja lijekovima u različitim okolnostima, pa do pružanja socijalne skrbi za odrasle i djecu, te planiranje šireg raspona usluga i intervencija za poboljšanje zdravlja zajednica. Njihov je cilj promicanje integrirane skrbi kada je to prikladno, primjerice pokrivajući prijelaze između zdravstva i socijalne skrbi. Nove smjernice koje izrađuje NICE se obično izabiru iz knjižnice tema za standarde kvalitete nakon čega se usuglase s relevantnim tijelima (NHS England ili Department of Health). Taske je opisala kako su sve NICE smjernice razvijene u skladu s ovim ključnim načelima: temelje se na najboljim raspoloživim dokazima istovremeno uzimajući u obzir društvene vrijednosti i jednakost; metode i postupci koji se koriste su otvoreni i transparentni; preporuke priprema neovisni savjetodavni odbor uz doprinos stručnjaka, pacijenata i skrbnika, te sve smjernice podliježu savjetovanju s interesnim skupinama prije objavljivanja. NICE kliničke smjernice su ključni izvor za razvoj NICE standarda kvalitete i mjerenje izvedbe razvijene za pružatelje zdravstvenih usluga, javnog zdravlja i socijalne skrbi. Taske je naglasila da je do danas NICE proizveo gotovo 200 kliničkih smjernica te se osvrnula na izazove vezane za održavanje i ažuriranje knjižnice smjernica.
Dr. Joerg Meerpohl iz Njemačkog Cochranea govorio je o usvajanju, prilagodbi i razvoju smjernica te mogućnostima za Hrvatsku. Meerpohl je naglasio kako u mnogim zdravstvenim područjima postoje dobro sačinjene smjernice za kliničku praksu. Međutim one nisu uvijek ažurirane i/ili izravno primjenjive na druge zemlje. Sukladno tome, donositelji odluka moraju razmotriti je li prikladno usvajanje, prilagodba ili razvoj smjernica de novo. Oslanjajući se na iskustva iz velikog projekta pod vodstvom prof. Schünemanna sa Sveučilišta McMaster iz Hamiltona, Meerpohl je predstavio koncept usvajanja, prilagodbi i razvoja smjernica s naglaskom na prednostima i nedostatcima. Na predavanju je naglašeno kako bi Hrvatska mogla zauzeti sličan pristup usvajanja smjernica umjesto razvoja novih, za što je potrebno odgovarajuće metodološko znanje o analizi dokaza iz literature.
Prof. dr. sc. Ana Marušić s Medicinskog fakulteta u Splitu opisala je uporabu alata AGREE II za procjenu metodološke snage i transparentnosti hrvatskih kliničkih smjernica u neurologiji.Prof. Marušić je sa dvjema suradnicama analizirala kliničke smjernice u neurologiji javno dostupne u 2012. godini: 6 smjernica koje su razvili hrvatski autori i 1 prilagođene prema smjernicama europskog društva neurologa. Kvalitetu su procijenila dva autora neovisno koristeći AGREE II način ocjenjivanja. Pretražena je i Cochrane knjižnica da bi se našle eventualne promjene u preporukama uključenih u pripremu smjernica. Najbolje ocjene dobila je ocjena podnaslova za „Cilj“ te „Jasnoću prikaza“, a najniže za domenu „Uključivanje dionika“ i „Neovisnost urednika“. Prof. Marušić je istakla da su tri skupine smjernica koje su temeljene na Cochrane sustavnim pregledima potvrđene u obnovljenim sustavnim pregledima, a jedan obnovljeni sustavni pregled dao je nove informacije o djelotvornosti drugog antidepresiva. Dva Cochrane sustavna pregleda korištena za izradu smjernica povučena su i razdvojena u nove sustavne preglede te se njihovi zaključci smatraju zastarjelima. Prof. Marušić je na koncu preporučila nacionalnim profesionalnim udruženjima liječnika da razviju sustavan i rigorozan pristup razvoju smjernica, pri čemu treba pravovremeno uključiti odgovarajuće dokaze te angažirati korisnike smjernica i pacijente u njihovu izradu.
Dr. sc. Vanja Giljača iz KBC-a Rijeka, koji je bio jedan od prvih znanstvenika u Hrvatskoj koji su doktorirali na Cochrane sustavnom pregledu, predstavio je izradu smjernica utemeljenih na dokazima za dijagnostiku koledokolitijaze. Na predavanju je dr. Giljača pojasnio što su dijagnostički algoritmi/smjernice, kako se izrađuju dijagnostički algoritmi, što je dijagnostički algoritam temeljen na dokazima, za koga se izrađuju dijagnostički algoritmi, trebaju li pacijenti znati za testove dijagnostičke točnosti, opisao je Cochrane sustavne preglede o testovima dijagnostičke točnosti, predstavio trenutni dijagnostički algoritam/smjernice za koledokolitijazu te predstavio detalje Cochrane sustavnih pregleda dijagnostičke točnosti za koledokolitijazu.
Prof. dr. sc. Livia Puljak iz Hrvatskog Cochranea predstavila je hrvatski portal Dokazi u medicini koji je utemeljen 2014. godine s ciljem zaštite građana od neutemeljenih tvrdnji o različitim alternativnim i komplementarnim terapijama i proizvodima koji se nalaze na tržištu, a koji se reklamiraju medicinskim tvrdnjama. Opisan je razvoj portala i metodologija kojom se pretražuje znanstvena literatura da bi se odgovorilo na pitanja građana o takvim terapijama i proizvodima.
Zadnje predavanje održala je dr. sc. Karmela Krleža-Jerić koja je predstavila postavljanje opservatorija o razmjeni podataka i kliničkim ispitivanjima, odnosno IMPACT opservatorij. IMPACT je akronim za Poboljšanje pristupa podatcima kliničkih ispitivanja. Dr. Krleža-Jerić je osvjedočena zagovornica javne dostupnosti podataka znanstvenih istraživanja, posebice otvorenog pristupa podatcima kliničkih ispitivanja. Promicateljica je razvoja etičkih i srodnih standarda koji mogu pridonijeti postizanju tih ciljeva. Karmela je jedna od suosnivačica i voditeljica Ottawa grupe i njezine inicijative IMPACT. U svojem predavanju je objasnila da IMPACT opservatorij ima za cilj praćenje suvremenih promjena kliničkih istraživanja vezanih za razmjenu podataka, uključujući i analizu mogućnosti i prepreka. Opservatorij je dio IMPACT inicijative koja ima svoje korijene u izjavi iz Ottawe o registraciji kliničkih pokusa. Opservatorij, tj. njegovo postavljanje je započeto u listopadu 2014. godine, na Katedri za istraživanja u biomedicini i zdravstvu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i usko je povezan s Hrvatskim Cochraneom. Klinička ispitivanja su međunarodni poduhvat u kojem sudjeluje niz aktera koji utječu na njihovo funkcioniranje, što stvara specifičan izazov za ovaj opservatorij. Dr. Krleža-Jerić je objasnila da opservatorij obično proučava učinak jedne intervencije, a ovaj opservatorij treba proučiti utjecaj intervencija nekoliko ključnih igrača i njihovih interakcija. Nakon predavanja organizirani su okrugli stolovi o izradi i implementaciji kliničkih smjernica u Hrvatskoj te o prevođenju Cochrane dokaza. Na samom kraju ovogodišnjeg Cochrane simpozija organizirane su paralelne radionice za početne i iskusne autore Cochrane sustavnih pregleda. Sedmi Hrvatski Cochrane simpozij bio je još jedna prilika za usvajanje novih znanja o medicini utemeljenoj na dokazima i umrežavanje zainteresiranih koji žele usvajati, promicati i izrađivati dokaze iz Cochrane sustavnih pregleda. Sedmi Hrvatski Cochrane simpozij bio je još jedna prilika za usvajanje novih znanja o medicini utemeljenoj na dokazima i umrežavanje zainteresiranih koji žele usvajati, promicati i izrađivati dokaze u Cochrane sustavnim pregledima.