Ova posebna zbirka predstavlja Cochraneove sustavne preglede koji su relevantni za sprečavanje infekcije.
Zbirka uključuje preglede u kojima se ocjenjuju učinci intervencija na koje upućuje privremena smjernica WHO-a za epidemiju koronavirusa za 2019. godinu.
Novorođenačke jaslice i neonatalne jedinice intenzivne njege često zahtijevaju nošenje zaštitne odjeće od osoblja i posjetitelja, s namjerom sprječavanja širenja infekcija. Također se smatra da će oblačenje zaštitne odjeće podsjetiti ljude da peru ruke, što je od dokazane važnosti u sprječavanju infekcija. Pregledom medicinske literature pronađeno je osam kliničkih istraživanja koja su ispitala oblačenje zaštitne odjeće, te uključila 3811 novorođenčadi. Nošenje zaštitne odjeće nije utjecalo na stope novorođenačkih infekcija, smrtnosti ili trajanje boravka u bolnici. Samo su dva istraživanja bila kvalitetno provedena, a između istraživanja je bilo razlika u načinu i pravilima oblačenja zaštitne odjeće. Nošenje zaštitne odjeće nije povećalo stopu pranja ruku. Nema dokaza da poticanje oblačenja zaštitne odjeće među osobljem sprječava širenje infekcija. Na temelju tih istraživanja, oblačenje zaštitne odjeće nije isplativa strategija.
MRSA je bakterija koja može uzrokovati infekciju u ljudi, posebno onih koji su hospitalizirani. MRSA postaje problem za starije ljude koji žive u domovima. Domovi za starije i nemoćne su idealno mjesto za širenje MRSA-e: stanovnici žive blizu jedan drugome, mnogi imaju komorbiditete i mogu imati propisano nekoliko antibiotika istovremeno, a neki imaju dekubituse i medicinska pomagala poput urinarnih katetera. Svi navedeni faktori povećavaju rizik infekcije MRSA-om, te tako povećavaju rizik smrti. Mnogi različiti načini sprječavanja širenja MRSA infekcije su istraženi, osobito u bolnicama; no u ovom sustavnom pregledu autori su pronašli samo jedno istraživanje koja je ispitalo učinkovitost edukacije i treninga na širenje MRSA-e u domovima za starije. Ovo istraživanje je pokazalo da nema razlike između skupine koja je bila uključena u program i one koja je nastavila sa uobičajenom praksom. Iako postoje dokazi za tehnike koje daju rezultate u sprječavanju MRSA infekcije u bolnici, nije jasno jesu li takvi pristupi učinkoviti u domovima za starije. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdila najbolja strategija za kontrolu MRSA infekcije u domovima za starije i nemoćne.
Odjeća i oprema za zdravstveno osoblje u svrhu sprječavanja Ebole i drugih jako zaraznih bolesti
Zdravstveno osoblje je pod rizikom od infekcija kao što su bolest virusa Ebole i SARS. Jedan način sprječavanja infekcije je korištenje osobne zaštitne opreme, kao što je zaštitna odjeća, rukavice, maske i naočale kako bi se spriječila zaraza radnika. Nije jasno koja vrsta opreme najbolje štiti i kako ju se može najbolje ukloniti nakon uporabe. Također nije jasno koji je najbolji način educiranja zdravstvenog osoblja kako bi pratili upute za korištenje opreme.
Autori pregleda pronašli su različite strategije, od kojih je većina uključivala samo obrazovanje zdravstvenih radnika ili obrazovanje uz dodatne intervencije. Nije jasno koja je strategija ili kombinacija strategija najučinkovitija za poboljšanje pridržavanja Standardnih mjera opreza zdravstvenih radnika ili njihova poznavanja Standardnih mjera opreza ili za smanjenje stope kolonizacije (potencijalne infekcije), s obzirom da je pronađeno jako malo dokaza; ta činjenica, zajedno s nedosljednošću rezultata, smanjuje povjerenje i sigurnost pronađenih dokaza.
Kupanje kritičnih bolesnika klorheksidinom za sprječavanje bolničkih infekcija
Ovaj pregled procjenjuje smanjuje li kupanje klorheksidinom (umjesto vode i sapuna) u jedinici intenzivne njege broj stečenih bolničkih infekcija. Dostupni dokazi su vrlo niske razine kvalitete, što znači da nije sigurno smanjuje li kupanje klorheksidinom vjerojatnost da kritični bolesnici razviju infekciju ili preminu. Također, nije sigurno skraćuje li se vrijeme provedeno u bolnici kupanjem kritičnih bolesnika klorheksidinom, niti smanjuje li se tako rizik od razvoja kožnih reakcija.
Načini poticanja radnika da nose zaštitnu opremu kako bi se spriječilo da udišu štetne tvari
Uobičajeno je da na mnogim radnim mjestima zrak sadrži tvari koje su štetne za zdravlje. Te tvari mogu biti bakterije i virusi, razne pare i dim te prašina i čestice kao što su azbest ili vlakna. Ovisno o tome što se i koliko udiše, zdravstvene posljedice mogu varirati od blagih do opasnih po život. Te posljedice mogu biti osjećaj iritacije, te kratkotrajne i dugotrajne bolesti, uključujući rak. U mnogim radnim okruženjima koristi se oprema za zaštitu dišnih puteva (en. respiratory protective equipment, RPE) kako bi se spriječilo da radnici udišu štetne tvari. Na radna su mjesta uvedeni razni načini kako bi se radnike naučilo kako učinkovito koristiti RPE. Međutim, nije jasno koliko su učinkoviti. Cilj ovog Cochraneovog sustavnog pregleda bio je saznati postoje li intervencije koje mogu potaknuti radnike da ispravno ili češće koriste RPE.