9. hrvatski Cochrane simpozij – Dentalna medicina utemeljena na dokazima

Ovogodišnji Cochrane simpozij uputio je na potrebu i važnost dokaza proizašlih iz Cochrane sustavnih pregleda na području dentalne medicine i objasnio važne kliničke spoznaje u svjetlu javnoga zdravstva, a polaznici simpozija imali su priliku upoznati se sa svim aspektima Cochrane sustavnih preglednih radova o različitim preventivnim, dijagnostičkim i terapeutskim postupcima u dentalnoj medicini.

Na početku simpozija polaznike je prigodnim riječima pozdravio direktor Cochranea Mark Wilson, a gosti predavači bile su glavne urednice Cochraneove skupine za oralno zdravlje (engl. Cochrane Oral Health Group) iz Manchestera, prof. Helen V. Worthington, prof. Jan Clarkson i prof. Anne-Marie Glenny, doc. dr. sc. Darko Božić  sa zagrebačkoga Stomatološkoga fakulteta te članovi Hrvatskoga Cochranea s Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu, Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu i suradnici Hrvatskoga Cochranea iz Bosne i Hercegovine.

Predstavljene su najviše razine dokaza o opravdanosti fluoridacije vode i ostalih postupaka fluoridacije, kao i o štetnim učincima njihove uporabe, učinkovitosti relevantnih preventivnih i terapijskih postupaka iz područja dječje i preventivne dentalne medicine, restaurativne dentalne medicine te parodontologije i implantologije, uz predstavljanje najnovijih spoznaja o naprednim parodontološko-implantološkim kirurškim postupcima. Nadalje, predstavljeni su rezultati Cochraneovih sustavnih pregleda o liječenju karcinoma usne šupljine s obzirom na učinkovitost dostupnih kirurških, kemoterapijskih, radioterapijskih i imunoterapijskih postupaka, kao i dokazi o probiru i točnosti dijagnostičkih postupaka za karcinom usne šupljine i potencijalno malignih poremećaja. Rezultati ovih sustavnih pregleda predstavljeni su zajedno s metodološkim izazovima s kojima se autorski timovi suočavaju jer koriste nove, napredne metode, specifične za ovu vrstu istraživanja pa je pored kliničke značajnosti posebno naglašena i metodologija izrade ovih sustavnih pregleda.

S obzirom na važnost kliničkih smjernica u svakodnevnoj praksi kao sustavno razvijenih preporuka koje imaju potencijal smanjiti neprikladne varijacije u kliničkoj praksi i optimizirati zdravstvenu skrb, simpozij je obuhvatio temeljne značajke, primjenu i korake izrade smjernica, raspravio primjere dobre prakse u izradi i prilagodbi smjernica iz područja dentalne medicine, ali i upozorio na najčešće probleme odnosno pogreške tijekom njihove izrade. Idealno, kliničke smjernice bi trebale biti temeljene na visokokvalitetnim sustavnim pregledima dostupnih dokaza. U tom smislu analizirane su razlike među smjernicama o potrebi primjene antibiotske profilakse prije invazivnih dentalnih postupaka u osoba koje su pod povećanim rizikom od bakterijskog endokarditisa, s obzirom na izvore znanstvenih dokaza na kojima se temelje, a sve u svjetlu globalnog problema prekomjerne uporabe antibiotika i posljedične bakterijske rezistencije na koju upozoravaju relevantne institucije, napose Svjetska zdravstvena organizacija.

Povrh kliničke važnosti istaknute su ključne metodološke značajke nužne za dobro razumijevanje rezultata ovih visokovrijednih istraživanja, interpretaciju kliničke značajnosti rezultata s obzirom na smjer i veličinu učinka te sveukupnu procjenu primjenjivosti znanstvenih dokaza u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Objašnjene su i osnovne značajke baza podataka relevantnih za područje biomedicine i stečena su znanja i praktične vještine nužne za pretraživanje različitih izvora važnih za medicinu utemeljenu na dokazima i sustavno pretraživanje literature, a sve s ciljem donošenja jasnih i nedvosmislenih, pouzdanih, klinički fokusiranih odgovora o najboljoj mogućoj skrbi za pacijenta i boljeg odlučivanja u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Na simpoziju organizirana je i radionica u okviru projekta HRZZ Profesionalizam u zdravstvu na temu Promicanje metodološke kvalitete smjernica za kliničku praksu u Hrvatskoj - mišljenja korisnika zdravstvene skrbi.

Simpozij je omogućio polaznicima sposobnost razumijevanja vrijednosti sustavnih pregleda u smislu informiranja budućih istraživanja i kliničkih smjernica, ali i prilika za sveobuhvatni pogled na kvalitetu dobivenih dokaza jer je ona ključna u zaključivanju o učinkovitosti i primjenjivosti istraživane intervencije.

Osim nedvojbene znanstvene koristi i razmjene znanja, skup je rezultirao produbljivanjem postojećih suradnja pa je tako potaknuo pokretanje novih projekata između Splita i Manchestera koji će se realizirati u sljedećoj akademskoj godini u sklopu Erasmus plus programa.

Napokon, cilj je i ovog  hrvatskoga Cochrane simpozija bio potaknuti opću promjenu gledišta i smjer djelovanja, podizanje razine izvještavanja i komuniciranja o zdravstvenim dokazima unutar struke i s pacijentima te povezivanje kolega unutar Hrvatske s kolegama u inozemstvu.

dr.sc. Tina Poklepović Peričić, dr.med.dent.