U sklopu projekta Informacijske pismenosti, kojeg vodi Josip Šimić, mr. informacijskih znanosti, na Bijelom brijegu u Mostaru je 3. lipnja 2016. godine održan Tečaj informacijske pismenosti, a pod pokroviteljstvom Fakulteta zdravstvenih studija. Tečaju su prisustvovali zdravstveni djelatnici iz regije, uključujući liječnike raznih specijalnosti, zatim medicinske sestre/tehničari, kao i studenti. Izniman odaziv potvrdio je izvrsnost izbora teme i predavača.
U ugodnom okružju Fakulteta zdravstvenih studija organizator tečaja Josip Šimić predstavio je važnost informacijske pismenosti u radu zdravstvenih radnika. Naime, svi zaposleni u zdravstvu u današnje vrijeme trebaju i raspolažu ogromnom količinom informacija. Osim toga što je potrebno znati kako doći do pravih informacija, neophodno je znati upravljati informacijama, ali i prenijeti ih kako lokalnoj tako i globalnoj stručnoj javnosti.
Prof. Mladen Mimica je ukazao na važnost kontinuiranog praćenja novosti u medicini, ali i opsežnost, često i kontradiktornost dostupnih informacija, te s tim u svezi presudno značenje njihovog kritičkog čitanja. Nije dovoljno samo doći do bilo kakve informacije o određenom problemu, često je potrebno kritički ocijeniti nekoliko različitih informacija o istom pitanju, sve u cilju donošenja najboljih odluka u zdravstvu.
Gošća iz Kanade knjižničarka Lindsey Sikora iznijela je svoja iskustva u izradi sustavnih pregleda. Tipične uloge knjižničara u izradi sustavnog pregleda su pronalaženje već urađenih sustavnih pregleda na određeno istraživačko pitanje (ako postoje), formuliranje istraživačkog pitanja i temeljito pretraživanje baza na temu određenog istraživačkog pitanja.
Aktivnosti i rezultate djelovanja IMPact opservatorija (Improving access to clinical trials – Poboljšavanje pristupa podatcima kliničkih ispitivanja) prisutnima je predstavila Karmela Krleža-Jerić, osnivačica i voditeljica Opservatorija. Opservatorij je međunarodni projekt koji djeluje pri Katedri za istraživanje u biomedicini i zdravstvu Medicinskog fakulteta u Splitu, a cilj je praćenje pojava i odnosa u dijeljenju podataka iz kliničkih studija. Dijeljenje podataka imat će pozitivne znanstvene, etičke, zdravstvene i ekonomske učinke i ubrzat će razvitak učinkovitijih načina liječenja.
Klinička farmakologinja iz SKB Mostar Filipa Markotić dala je sažet i pristupačan pregled osnovnih principa medicine temeljene na dokazima. Izvrsno je predstavila važnost Cochrane sustavnih pregleda kao nepristranih dokaza najvišeg hijerarhijskog ranga u medicini u donošenju odluka u zdravstvu. Publiku je upoznala s osnovama izrade i strukture Cochrane sustavnog pregleda. U svom predavanju preporučila je praćenje prevedenih laičkih sažetaka u slučaju kad engleski jezik predstavlja prepreku u korištenju Cochrane sustavnih pregleda, te istakla da je Hrvatski Cochrane treći na svijetu po broju prevedenih laičkih sažetaka.
Autorica ovoga članka prisutne je upoznala s praktičnom uporabom nekoliko Cochrane sustavnih pregleda u informiranju pacijenata i zdravstvenih djelatnika pri donošenju odluka u konkretnim kliničkim slučajevima. Predstavljen je Cochraneov natpregled (engl. overview) o endometriozi u kojem su predstavljeni sublimirani dokazi koji daju kvalitetne, pouzdane i korisne informacije o učinkovitost liječenja boli, steriliteta te nuspojava lijekova. Cochrane sustavni pregled je koristan čak i kad je „prazan“, odnosno kad sustavno pretraživanje dostupnog medicinskog znanja otkrije da nema dokaza, a što ukazuje na to da su potrebna istraživanja na tom području. Cochrane daje korisne informacije ne samo liječnicima već i medicinskim sestrama koje mogu saznati vrlo korisne odgovore na pitanja s kojima se susreću u svom svakodnevnom radu: periferne venske katetere nije potrebno rutinski mijenjati ako za to ne postoje kliničke indikacije, mirovanje uspoređeno s ranom mobilizacijom nakon lumbalne punkcije povećava učestalost glavobolja, itd.
Biokemičarka Ivanka Mikulić je na atraktivan način predstavila uporabu dokaza u području medicinske biokemije. Imajući u vidu velike troškove dijagnostičkih potreba, često i nepotrebnih, istakla je važnost komunikacije: pozvala je kliničare da se u slučaju nedoumica oko toga je li i koje dijagnostičke testove potrebno uraditi, svakako konzultiraju s nadležnim biokemijskim laboratorijem prije negoli potpišu uputnicu za laboratorij.
Zahvaljujemo Fakultetu zdravstvenih studija na gostoprimstvu i nadamo se mnogim ugodnim i korisnim druženjima.
Mersiha Mahmić-Kaknjo